EU fondovi
EU FONDOVI 2021.-2027.
Europski fondovi su financijski instrumenti za provedbu pojedine javne politike Europske unije u zemljama članicama. Europske javne politike donose se za razdoblje od sedam godina te se nazivaju financijskom perspektivom.
U okviru EU fondova svaka zemlja članica ima mogućnost sama definirati područja ulaganja prema utvrđenim nacionalnim i regionalnim razvojnim potrebama, u cilju ispunjenja prioriteta i strategija Europske unije u cjelini.
Omotnica proračuna Europske unije za financijsko razdoblje 2021. – 2027. iznosi 1 824,3 milijardi eura, od čega je za Republiku Hrvatsku na raspolaganju više od 25 milijardi eura u tekućim cijenama.
Sredstva koja su dostupna državama članicama u ovom financijskom razdoblju 2021.-2027. dodjeljuju se iz dvaju izvora, i to Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i EU sljedeće generacije (eng. Next Generation EU; NGEU). VFO se programira za sedmogodišnje razdoblje te se u okviru istoga Republici Hrvatskoj za aktualno razdoblje dodjeljuje nešto više od 14 milijardi eura u tekućim cijenama. NGEU je nastao kao rezultat krize uzrokovane koronavirusom te se Republici Hrvatskoj u okviru istoga za predmetno razdoblje dodjeljuje nešto više od 11 milijardi eura u tekućim cijenama.
Velik dio navedenih sredstava odnosi se upravo na fondove koji će se provoditi sukladno Uredbi (EU) 2021/1060.
Jedna od najvažnijih EU javnih politika jest kohezijska politika, čija je osnovna svrha smanjenje velikih gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika između regija, kao i jačanje globalne konkurentnosti europskoga gospodarstva. Za nju je Europska unija u financijskom razdoblju 2007. – 2013. izdvojila 347 milijardi eura, u financijskom razdoblju 2014. – 2020. 376 milijardi eura, dok je u aktualnom financijskom razdoblju za istu izdvojeno 377 768 milijuna eura (330 235 milijuna eura za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju).
Kohezijsku politiku za razdoblje 2021. – 2027. čine:
- Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) – financiranje je moguće za ulaganja u infrastrukturu, istraživanje i inovacije, produktivna ulaganja u MSP-ove i ulaganja usmjerena na očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, opremu, softver i nematerijalnu imovinu te umrežavanje, suradnju i razmjenu iskustava.
- Kohezijski fond (KF) – podupiru se ulaganja u području prometa i okoliša, uz poseban naglasak na obnovljivoj energiji te ulaganja u TEN-T.
- Europski socijalni fond plus (ESF+) – podupire se bolji pristup zaposlenju, modernizacija institucija i usluga tržišta rada, promicanje rodno uravnoteženog sudjelovanja na tržištu rada, promicanje prilagodbe radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama, veća kvaliteta, uključivost i djelotvornost sustava obrazovanja i osposobljavanja te njihova relevantnost za tržište rada, promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju s naglaskom na skupine u nepovoljnom položaju te promicanje cjeloživotnog učenja.
- Fond za pravednu tranziciju (FPT) – mjere su posebno usmjerene na produktivna ulaganja u MSP-ove, ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija te poticanje prijenosa naprednih tehnologija, ulaganja u uvođenje tehnologije i infrastrukture za čistu energiju po pristupačnoj cijeni i smanjenje emisija stakleničkih plinova, ulaganja u digitalizaciju, ulaganja u unaprjeđenje kružnoga gospodarstva te ulaganja u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika.
U financijskoj perspektivi 2021. – 2027. na raspolaganju su i:
- Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA)
- Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI)
- Fond za unutarnju sigurnost (FUS)
- Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI)
- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)
- Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP).
Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (PKK 2021.-2027.) postavlja ciljeve i prioritete za učinkovito korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF) za razdoblje 2021.-2027. Glavni cilj podržanih intervencija je ojačati gospodarstvo, poduprijeti digitalnu i zelenu tranziciju, digitalizacija za građane i poduzeća, poboljšati povezanost i mobilnost u cijeloj Republici Hrvatskoj i ojačati kvalitetu života stanovništva. PKK 2021.-2027. provest će se u okviru Kohezijske politike (KP) Europske unije (EU) kroz cilj ulaganja u radna mjesta i rast, te će pridonijeti ispunjenju ciljeva politike 1 do 4 definiranih u članku 5. Uredbe (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća.
PKK 2021.-2027. se temelji na Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. (NRS 2030), najvišem aktu strateškog planiranja koji određuje trenutno stanje, razvojne potencijale, viziju, smjernice razvoja, strateške ciljeve i scenarije razvoja. Ulaganja iz EU fondova doprinijet će uravnoteženom regionalnom razvoju. Ulaganja će se osim na cijelo područje RH, usmjeriti i na potpomognuta i brdsko-planinska područja, područja koja prema stupnju razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom, koja su jače izložena demografskim izazovima i deprivaciji te područja razvojnih ograničenja i posebnosti.
Europski socijalni fond +
Glavni cilj ulaganja sredstava Europskog socijalnog fonda + za razdoblje 2021.-2027. je ojačati ekonomiju i društvo kroz postizanje više razine zaposlenosti, aktivnosti i jačanja vještina radne snage, kvalitetnog i dostupnog obrazovanja povezanog s tržištem rada, s naglaskom na strukovno obrazovanje, snažnog sustava socijalne zaštite te kvalitetnih i dostupnih socijalnih i zdravstvenih usluga, uključujući usluga dugotrajne skrbi. Posebna pažnja usmjerena je na osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, posebice na djecu u nepovoljnom socio-ekonomskom položaju, mlade kao i ostale ranjive skupine, uključujući i žene u cilju osiguravanja njihove pune ravnopravnosti u društvu.
Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. (PULJP 2021.-2027.) se temelji na Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. (NRS 2030), koja određuje trenutno stanje, razvojne potencijale, viziju, smjernice razvoja, strateške ciljeve i scenarije razvoja, ali i izvješćima i preporukama za Hrvatsku u okviru europskog semestra. Uzimajući u obzir specifične okolnosti hrvatskog društva i gospodarstva, nacionalni ciljevi postavljeni su u skladu s ciljevima Europskog stupa socijalnih prava.
PULJP 2021.-2027. će doprinijeti nacionalnim ciljevima Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava za 2030.:
- Zaposleno 75% populacije između 20 i 65 godina (EU cilj 78%)
- Sudjelovanje 55% svih odraslih u cjeloživotnom učenju (EU cilj 60%)
- Smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva i/ili socijalne isključenosti za 298.000 osoba od čega 40.000 djece (EU cilj 15 milijuna osoba od čega 5 milijuna djece)
Program se temelji na koncentraciji ulaganja u četiri ključna područja: ulaganje u zapošljavanje i povećanje razine vještina, socijalno uključivanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje te ulaganje u zdravstvenu i dugotrajnu skrb.
Više informacija o zakonodavnom paketu za kohezijsku politiku za razdoblje 2021. – 2027. potražite na poveznici.
Dodatne informacije o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2021. – 2027. potražite na poveznici.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti
Pandemija uzrokovana virusom COVID-19 koja je 2020. godine pogodila svijet, izazvala je najveću gospodarsku krizu od doba Drugog svjetskog rata. Kako bi države članice Europske unije što prije izašle iz te situacije i stvorile temelje za još otpornija društva i održivija gospodarstva, Europska komisija, Europski parlament i europski lideri su u veljači 2021. postigli dogovor o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost.
Glavni cilj tog Mehanizma je ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa i učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija. Kako bi iskoristile dio sredstava osiguranih Mehanizmom za oporavak i otpornost, države članice su trebale pripremiti vlastiti plan za oporavak i otpornost, odnosno akcijski plan projekata, mjera i reformi.
U pripremi hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) , Vlada Republike Hrvatske je posebnu pozornost posvetila reformama i investicijama, osobito onima koje se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju. Donesene mjere i aktivnosti pridonijet će postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta, uz povećanje broja radnih mjesta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, kao i jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Hrvatske.
Hrvatska je za svoj Plan u okviru Mehanizma osigurala financijska sredstva u iznosu od gotovo 9,9 milijardi eura, od čega je 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, a oko 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova.
Završeni i odobreni projekti Grada Metkovića u periodu od 2021. – 2025. godine
Projekti Grada Metkovića prijavljeni u 2025. godini
