EU fondovi

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se razne financijske mogućnosti za financiranje projekata kroz instrumente kohezijske politike. Financijska alokacija za RH iznosi 8,396 milijardi eura za programsko razdoblje 2014.- 2020.

Kohezijska politika jedna je od najvažnijih politika Europske Unije te služi za prevladavanje socijalnih i gospodarskih razlika na području Unije, integraciju nerazvijenih tržišta i gospodarstava te podizanje kapaciteta manje razvijenih članica za ravnopravno sudjelovanje na europskom tržištu.

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda:

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) – 4,32 milijardi EUR – koji je prvenstveno usmjeren na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkurentnost te otvorila nova radna mjesta, isto tako financiraju se i projekti prekogranične suradnje.

Europski socijalni fond (ESF) – 1,45 milijardi EUR – ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja, isto tako usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društvenog isključenja.
Kohezijski fond ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90% prosjeka EU 27.
Zajedno sa Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj EAFRD (2.026 milijardi eura) i Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (252 milijuna eura) ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske ESI fondove.

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.
Navedeni ciljevi financiraju se kroz Programe, Mjere i Podmjere/ Operacije iz gore navedenih fondova.
Uz navedene fondove postoje još i razni drugi Programi prekogranične suradnje, nacionalni programi te programi raznih zaklada.

EU fondovi na raspolaganju su gotovo svima. Danas zaista možemo reći da postoje natječaji za širok krug potencijalnih korisnika uključujući javna tijela, poduzeća, obrte, poljoprivredna gospodarstva, ustanove, zadruge, udruge, nevladine i volonterske organizacije i dr.
Iznosi sredstava variraju od natječaja do natječaja pa se tako kreću od nekoliko tisuća do nekoliko milijuna kuna, ovisno o veličini projekta i postotku sufinanciranja istoga.
Intenziteti sufinanciranja kreću se uglavnom od 35% do čak 100% ovisno o natječaju, prijavitelju ali i indeksu razvijenosti lokacije prijavitelja.
Bespovratna sredstva uglavnom se dodjeljuju putem Poziva na dostavu prijedloga projekata za dodjelu bespovratnih sredstava. Kako bi se kvalitetno pripremila dokumentacija za prijavu na natječaj potrebno je dobro proučiti pravila propisana pravilnikom, ali i razne druge dokumente koji se vežu na sam pravilnik. U Gradu Metkoviću na poslovima vezanim za EU financiranje rade dvije djelatnice.
Vrlo je bitno voditi računa o kriterijima prihvatljivosti, kako prijavitelja tako i partnera, aktivnosti troškova i dr.

Važno je sve planirane aktivnosti usmjeriti ispunjenju zadanih ciljeva i svrhe samog javnog poziva kao i obratiti pozornost na uključivanje referentnih ciljnih skupina/ krajnjih korisnika.
Prilikom izrade projektne dokumentacije potrebno je posebnu pažnju posvetiti kriterijima odabira odnosno tablici bodovanja projekata koja se nalazi uz svaki javni poziv.
Količina dokumentacije potrebna za prijavu na natječaje u posljednje je vrijeme uglavnom prihvatljiva. Danas se već veliki dio toga podnosi elektronski ili na digitalnim medijima.
Dio dokumentacije/ potvrda/ izvadaka koje moramo prikupiti također je sveden na minimum te nadležna Ministarstva/ Agencije veliki dio potrebnih podataka povlače iz dostupnih baza.
Ono na čemu bi se svakako dalo poraditi jest brzina ocjenjivanja projektnih prijedloga. Naime iako je na većini javnih poziva rok ocjenjivanja oko 120 dana on se nerijetko razvuče i na godinu dana, ali recimo da je nekakav prosjek 7-11 mjeseci.

Financiranje projektnih ideja bespovratnim sredstvima dobra je prilika za one koji imaju realnu potrebu za provedbom investicije kako bi postigli ciljeve koje su si zadali, a koji se podudaraju s ciljevima javnih poziva.
Povlačenje bespovratnih sredstava i uspješno implementiran projekt svakako predstavljaju dobru referencu za korisnika iz razloga što uredno ispunjenje ugovora daje na važnosti/ ozbiljnosti samom korisniku, a ovoj jedinici lokalne samouprave daje povećane mogućnosti izgradnje infrastrukture i zadovoljenje svih potreba njezinih građana.