Prostorno planiranje
Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora, te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županije, Grada Zagreba, općina i gradova.
Dokumenti prostornog uređenja imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
Dokumenti prostornog uređenja jesu:
1. Strategija i Program prostornog uređenja Države
2. prostorni planovi
– Prostorni plan županije i Grada Zagreba
– Prostorni plan područja posebnih obilježja
– Prostorni plan uređenja općine i grada
– Urbanistički plan uređenja
– Detaljni plan uređenja
Strategijom prostornog uređenja Države utvrđuju se dugoročni ciljevi prostornog razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta načela, odnosno ciljeve, te daju usmjerenja kao što su:
– osnaživanje prostorno razvojne strukure Države,
– racionalna potrošnja prostora za izgradnju,
– očuvanje vrijednih resursa,
– primjena različitih kategorija zaštite vrijednih dijelova prostora,
– prioritet djelatnosti u odnosu na prirodnu preodređenost područja,
– prilagodba općih razvojnih modela značajkama prostora.
Programom prostornog uređenja Države utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države.
Prostorni plan uređenja općine ili grada utvrđuje uvjete za uređenje općinskog i gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini, odnosno gradu. Prostorni planovi uređenja općine ili grada trebaju se temeljiti na analizi postojećeg stanja u odnosu na postojeći broj stanovnika, planirani demografski rast, ostvarenu izgrađenost područja, ili na realnim novim programima gospodarskog rasta.
Zakonom o prostornom uređenju je propisana obveza da se o prijedlogu svih prostornih planova, kao i o prijedlogu izmjena i dopuna i stavljanju izvan snage prostornog plana provodi javna rasprava na način propisan Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova. Javni uvid na prijedlog prostornih planova traje 30 dana, a na prijedlog izmjene i dopune prostornog plana traje minimalno 15 dana, a ne više od 30 dana. Primjedbe na ponovljenom javnom uvidu mogu biti samo u svezi s prihvaćenim primjedbama iznesenim u prvom javnom uvidu. Javna rasprava određuje se kao postupak u kojem se sudionicima u postupku donošenja prostornog plana osigurava uvid, organizira pristup i sudjelovanje davanjem očitovanja prijedloga i primjedbi na prijedlog, te davanja obrazloženja o razlozima neprihvaćanja odnosno djelomičnog prihvaćanja tih očitovanja prijedloga i primjedbi prije samog donošenja plana.
Javna rasprava provodi se u dvije osnovne faze i to : – predhodna , jedna ili više u kojoj sudjeluju unaprijed određeni subjekti, – javna rasprava o prijedlogu prostornog plana, javni uvid sa javnim izlaganjem u kojoj sudjeluju svi korisnici prostora, odosno svi zainteresirani. Pojednostavljeni prikaz javne rasprave izgledao bi ovako: Nacrt prijedloga prostornog plana: – nositelj izrade provodi jednu ili kada to ocjeni potrebnim više predhodnih javnih rasprava, – teme tih predhodnih javnih rasprava su ciljevi prostornog plana, moguća rješenja značajna za razvitak, uređenje i oblikovanje prostora unutar obuhvata plana, – nositelj izrade plana priprema izvješće o predhodnoj raspravi, – nositelj izrade i izrađivač plana dovršavaju nacrt prijedloga prostornog plana. Prijedlog prostornog plana: – Grad na temelju nacrta prijedloga plana i izvješća o predhodnoj raspravi utvrđuje prijedlog prostornog plana za javnu raspravu, – nositelj izrade objavljuje javnu raspravu, – nositelj izrade posebno obavještava određene subjekte o javnoj raspravi. Javni uvid i javno izlaganje prijedloga prostornog plana: – nositelj izrade orgnizira javni uvid, – nositelj izrade i izrađivač plana tijekom javnog uvida provodi javno izlaganje (jedno ili više), – nositelj izrade tijekom javnog uvida i javnog izlaganja prima očitovanja prijedloga i primjedbe, te odgovara na postavljena pitanja, – nositelj izrade plana i izrađivač plana pripremaju izvješće o javnoj raspravi. Konačni prijedlog prostornog plana: – Gradonačelnik razmatra prijedloga plana i izvješće o javnoj raspravi, te utvrđuje konačni prijedlog prostornog plana, – Gradonačelnik prikuplja zakonom propisane suglasnosti na konačni prijedlog prostornog plana, – nositelj izrade dostavlja sudionocima u javnoj raspravi pisanu obavjest s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih očitovanja, prijedloga i primjedbi.
